Skip to main content

Zašto navodni intelektualci pristaju na ideološke narative?

Psiholog William von Hippel je otkrio da ljudi svakodnevno koriste veliki dio svoje misaone sposobnosti da bi se snašli u kompliciranom društvenom svijetu.  






Naš ‘’društveni um’’ svakako provjerava činjenice s vremena na vrijeme pitanjem :’’ Koje su društvene posljedice ako nešto uradim ili izgovorim?’’  Dakle, posjedujemo mehanizam u našem umu, koji nas u slučaju potencijalne opasnosti , spriječava da iskazujemo mišljenje, ako to ugrožava naš društveni status. 
 

Ovaj se fenomen naročito pojavljuje ukoliko je viši društveni i ekonomski status pojedinca. Visoko educirane ili bogatije osobe su više zabrinute šta bi drugi mogli pomisliti o njihovim stavovima. To je zato što se boje da izgube akademsku reputaciju ili poziciju u karijeri.  (Udobnost i privilegije)

S druge strane, kada osjetimo da neku osobu društvo odbacuje, distanciramo se od nje, iz straha da ćemo i sami biti odbačeni zbog povezanosti ili podrške toj osobi. U našem društvu nije rijetka pojava da neko napiše, objavi ili izrazi drugačije mišljenje i da zbog toga bude sankcionisan tako što će izgubiti posao ili stan, neće dobiti neki grant od nekog ministarstva, neće dobiti građevinsku dozvolu ili neku drugu vrstu pomoći od države koja bi mu po ustavu i zakonu trebala biti zagarantovana bez obzira na njegovo mišljenje o nekoj društvenoj temi. 
 

Također postoje i osobe koje su sklonije  da prihvate i najveću glupost kao razumnu ideju, ako i sve dok im to podiže ili održava društveni status. Kao rezultat, obrazovanija elita ima veću tendenciju od običnih ljudi da juri za nekim ‘’intelektualnim’’ besmislicama I ideologijama.  



Američki analitičar podataka Dejvid Šor primjetio je u sveobuhvatnim studijama da takvi ljudi  imaju ideološki koherentnije i ekstremnije stavove od slabije obrazovanih ljudi iz radničke klase. Taksisti, domari, čistačice, trgovci u skladištu često imaju mnogo bolje rezonovanje stvarnosti i nepotkupljiviji razum od profesora, nastavnika i viših državnih službenika. 

Ideološki povodljiv saputnik, dakle, rijeđe učestvuje u raspravama  za šankom , a češće pokorno sluša tuđa ‘’predavanja’’.  

Izvršioci naredbi

Izvršioci naredbi, to su ljudi koji održavaju sistem ropstva, ne vladajuća klasa i gospodari. Ne takozvana elita, koji nisu elita bilo čega već su dno kante za đubre. 
Ljudi koji održavaju ropstvo su ljudi koji dobrovoljno izvršavaju njihove naredbe.
Niko ne želi to da čuje i ljudi će vas mrziti kad im to kažete.

Mark Passio objašnjava kako slijediti naredbe znači raditi ono što vam je rečeno da radite, a da sami ne prosuđujete je li radnja koja vam je naređena da izvršite Ispravna ili Pogrešna.
Ako pojedinac slijedi naredbe, taj pojedinac NE MOŽE vježbati savjest, budući da, po definiciji, vježbanje savjesti znači da netko za sebe namjerno bira ispravno djelovanje umesto pogrešnog.
"Samo sam slijedio naredbe" NIKADA nije valjana isprika ili "opravdanje" za nemoralno, zločinačko ponašanje, i ovaj jadni pokušaj odbacivanja lične odgovornosti NIKADA SE NE TREBA PRIHVATITI kao valjano opravdanje za takvo ponašanje.

Pojam opravdanje dolazi od latinske imenice jus: "pravo; zakon" i latinskog glagola facere: "napraviti; stvoriti".
Opravdanje = "Stvoriti" pravo.

"Vi pomažete zlom sistemu najučinkovitije slušajući njegove naredbe i dekrete. Zli sistem nikada ne zaslužuje takvu odanost. Odanost njemu znači učestovati u zlu. Dobra osoba će se odupreti zlom sustavu svojom dušom." - Mahatma Gandhi

Comments

Popular posts from this blog

Kako se riješiti "mentalnog smeća"?

Svaki dan iznosite smeće. Dobar je osjećaj riješiti se stvari koje vam više nisu potrebne ili stvari koje uzrokuju probleme (kao što je užasan miris trulog sira). Iznošenje mentalnog smeća je jednako važno. Svaki dan vaš um generira oko 60.000 misli. Preko 80% tih misli se ponavljaju onoga što ste mislili juče, i dan ranije, i dan prije toga. To su misaone navike . Obično se fokusiraju na ono što nije u redu u vašem životu, dok vaš mozak pokušava riješiti problem. Evo stvari koju možda niste shvatili: otprilike polovina tih misaonih navika je negativna. One su fokusirane na problem, i na ono što je pošlo po zlu u prošlosti i šta bi moglo poći po zlu u budućnosti. Velika stvar, zar ne? Pa… Oko 90% vaših životnih iskustava je zapravo direktan rezultat vaših misaonih navika. Dakle, ako je polovina vaših misli obeshrabrujuća i izaziva stres... nije li vrijeme da iznesete smeće i napravite mjesta za bolje, osnažujuće misli? Trenutno ste možda: · Pod stresom · Orijentirani na ...

Kako zračiš tako privlačiš. Da li zakon privlačenja zaista radi?

“U svoj život privlačim sve čemu posvetim svoju pažnju, energiju i fokus, bilo pozitivno ili negativno.” ~ Michael Losier Vjerovali ili ne u Zakon privlačnosti, to je stvarna stvar koja snažno stvara vaše životno iskustvo. Nije magija, nije woo-woo, i nije teško. Zakon privlačnosti kaže da ćete doživjeti ono na što se usredotočite. Sada, mnogi ljudi su ovo shvatili kao "sjednite na dupe i razmislite o tome šta želite, i to će vam pasti u krilo." To ne funkcionira tako, no to je razlog zašto većina ljudi odustane od toga mnogo prije nego što vide bilo kakve rezultate. Ukratko, evo kako funkcionira Zakon privlačnosti: imate određena uvjerenja (uglavnom naslijeđena od roditelja,  ranog djetinjstva i okoline). Ta uvjerenja stvaraju očekivanja o tome kakav bi svijet trebao biti (postoje opća i specifična uvjerenja o situaciji). Kada očekujete da će se nešto dogoditi, ponašate se u skladu s tim: na primjer, ako vjerujete da se nikada ne možete uzdići iznad svoje društveno-ekonomske...

Kako zaustaviti mentalno "brbljanje" ?

  Da li se ikada osećate kao da je vaš um stalni vrtlog misli, briga i sanjarenja ? Pa, niste sami! Naš mozak ima zadanu mrežu (DMN)  Default Mode Network   koja je odgovorna za ovo mentalno brbljanje. Ali jeste li znali da meditacija zapravo može smiriti ovu bučnu mrežu i dovesti do radosnijeg života? Zaronimo u fascinantan svijet DMN-a, istraživanje koje stoji iza njegove povezanosti s meditacijom i zašto njegovo ukroćenje može promijeniti igru ​​za osobni rast. Šta je mreža zadanog načina rada (DMN)? Zamislite DMN kao mod autopilota mozga. To je mreža područja mozga koja svijetle kada nismo fokusirani na vanjski svijet – kada sanjarimo, razmišljamo o prošlosti ili budućnosti, ili samo puštamo svoje misli da lutaju. Iako ovo može biti korisno za kreativno razmišljanje, to također dovodi do pretjeranog razmišljanja, anksioznosti i stresa. To je kao da vodite beskrajni mentalni razgovor sa samim sobom. Veza meditacije Uđite u meditaciju – praksu koja postoji vekovima...